Kopaonik – planina sunca
Ne postoji stanovnik Srbije koji nikada nije čuo za Kopaonik, planinu oivičenu Ibrom, Sitnicom, Labom, Jošanicom, Kozničkom rekom, Rasinom i Toplicom. Doline ovih reka čine plodne međe duž podnožja Kopaonika, a duboke i strme kotline i klisure, urezale su mnoge reke poput Barske, Lisinske, Brzećke, Ciganske i dr. Samokovska reka, glavna rečna arterija Kopaonika, zajedno sa brojnim drugim rekama i rečicama, bitan je faktor u rasprostranjenosti kako biljnog tako i životinjskog sveta Kopaonika.
Nastao dugim procesom i sastavljen od stena različitog načina nastanka i starosti Kopaonik je karaterističan po raznovrsnoj geološkoj građi, ali i oblicima reljefa koji su dugim nizom godina, stvarale erozije i spiranja.
Sa više od 200 sunčanih dana godišnje, Kopaonik je sa pravom poneo epitet „planine sunca“. Klimatski, Kopaonik se uzdiže na međi primorske i kontinentalne klime. Delom zbog toga, a delom jer se hladan vazduh zadržava u dolinama reka i ne stiže do same planine, prosečna godišnja temperatura na Kopaoniku iznosi 3.7 ᵒC, što za jednu planinu predstavlja prilično visoku temperaturu. Ipak, ovo ne smeta snegu, koji u proseku pada između 180 i 230 dana godišnje.
Iako Kopaonik nije izvorište velikih reka, ispreplitan je gustom mrežom plitkih površinskih tokova, koji nastaju iz mnogih kopaoničkih izvora. Najpoznatiji izvori Kopaonika su : Marine vode, Krčmar voda, Pajino preslo, Javor česma, Kaznovkse bačije.
Interesantni su mali vodopadi i bukovi koji se formiraju duž toka Samokovske reke, a na Zapalaninskoj reci možete se diviti kaskadnom vodopadu Jelovarnik, dugačkom 80 m.
Zanimljive hidrološke pojave na Kopaoniku su tresave i pištevine. Tresave su stare preko jednog milenijuma, a posledice su velikog isparavanja potoka i bara. Najpoznatija kopaonička tresava je Jankova bara. Pištevine, sa druge strane predstavljaju prirodne zagati od busenaste trave, koje zadržavaju vodu.
Još jedno prirodno bogatstvo Kopaonika su urvinska jezera, od kojih je najlepše i najveće Semeteško jezero nastalo na 900 metara nadmorske visine u ataru istoimenog sela Semeteš. Ovo jezero, prečnika 60m, napaja se vodom iz podvodnih izvora, a manjim delom doprinose i dva površinska izvora. Dubinu Semeteškog jezera, praktično nije moguće izmeriti, upravo zbog podvodnih izvora, koji su toliko široki i duboku da predstavljaju deo samog jezera. Leti temperatura vode dostiže i do 20ᵒC, pa je u njemu moguće kupanje. Ipak turistima najinteresantnija stvar vezana za Semeteško jezero jesu ploveća ostrva koja se formiraju uglavnom od rastinja, a u periodima jačih vetrova moguće je popeti se na njih i pustiti da Vas vetar gura po jezeru.
Na prostoru Kopaonika postoji više banja, među kojima su najpoznatije Jošanička, Lukovska i Kuršumslijska Banja, a svaku od njih karakterišu izuzetno lekovita svojstva.
Osim svega već navedenog predstavićemo Vam i prirodne spomenike Kopaonika, po mnogo čemu specifične ne samo u Srbiji, već i u celom svetu. Kada su u pitaju geomorfološki spomenici, treba pomenuti kamene, granitne figure (Lisičija stena, Pajin grob, Suvi vrh, Jankov breg i dr.), kao i tragove pleistocenske glacijacije (cirk Krčmar, cirk Širki do, Cirk Velika Gobeja). Među geološkim spomenicima ističu se i Velika stena, veika siljača, Jelica, Zljeb, Gvozdac i Oštri krš.
Postojeći hidrološki spomenici Kopaonika dele se na izvore i vrela (Vrelo Duboko, gejzir Gvozdac, izvor Marina Voda, izvor Krčmar, vodopad Barska reka i dr.) i strogo zaštićene vodotoke slivova (Samokovska reka, Gobeljska reka, Barska reka, Duboka reka i dr.).
Kopaonik leti
Ako ste Vrnjačku Banju posetili tokom letnjih meseci pa odlučili da odete na izlet na Kopaonik, mogućnosti su Vam sledeće.
PEŠAČKE TURE: Brojne pešačke ture možete običi sami ili u pratnji vodiča. Svakog dana postoje organizovane ture do određenih predela, a organizuju se i jednodnevni izleti, branje sezonskih šumskih plodova i lekovitog bilja. Od uređenih izletišta Kopaonika, na raspolaganju Vam stoje Metođe, Kadijevac i Đorov most. Ljubitelji aktivnog odmora uživaće u stazama Kopaonika, njegovoj divljoj lepoti i suncem okupanim padinama.
MANASTIRSKE TURE : Postoje organizovane ture obilaženja manastira, koji okružuju Kopaonik, ali treba napomenuti da ukoliko odete na Kopaonik, nema potrebe da se potom spuštate sa njega da bi ste videli manastire, koje je lakše posetiti iz same Vrnjačke Banje. Ipak, naveli smo i ovu mogućnost jer bez obzira na sve, informacija može biti od koristi.
PARAGLAJDING ŠKOLA : koju vode profesionalci, uvek spremni da Vas nauče rukovanju padobran krilom.
PLANINARENJE : Mogući su obilasci vrhova Kopaonika, Pančićevog Vrha, Vrha Šiljak, Kozje staze, Markove stene, a svaki uspon oduševiće Vas, bujnim četinarski i listopadnim šumama, smaragdno zelenim pašnjacima i livadama, koji se smenjuju kreirajući fantastične planinske pejzaže.
ŠKOLA JAHANJA: Ljubitelji ovog plemenitog sporta, koji nikada nisu bili u prilici da jašu, mogu na konjima i uz pratnju vodiča upoznati Kopaonik.
Osim već navedenih, Kopaonik u svojoj ponudi ima još aktivnosti tokom letnjeg perioda, kao što su: manastirske ture, vinska tura i splavarenje Ibrom, s tim što ove mogućnosti ne igraju veliku ulogu posetiocima iz Vrnjačke Banje, uglavnom zato što je sve pomenute ture lakše napraviti iz same banje, nego ići na Kopaonik.
Kopaonik zimi
Zimi se Kopaonik pretvara u pravi snežni centar sa bogatom ponudom zimskih sportova prilagodjenih kako početnicima tako i iskusnim skijašima. U redovnoj ponudi su Snowboarding i Paragliding – veoma zanimljiva i adrenalinom nabijena fuzija padobranstva i skijanja. Tu je svakako i klasično skijanje koje se odvija na prelepo uređenim stazama razlicitih težina. Poznate su i kopaoničke Zimske noci, kada se Kopaonik transformiše u planinu snežne zabave i dobrog provoda.
Bilo kako bilo, ako odlučite da, kao gost Vrnjačke Banje, izdvojte jedan dan kako bi obišli Kopaonik nećete zažaliti. Srbija je prelepa zemlja, nedovoljno promovisana i nedovoljno čuvana, ala sa ogromnim turističkim potencijalom. Obiđite što više od Vaše prelepe zemlje, a počnite sa Vrnjačkom Banjom, najlepšom banjskom destinacijom u Srbiji, koja i sama promoviše svoju okolinu i lepote obližnjih turističkih centara. Dopustite da Vas Srbija oduševi.