Posle dugog puta koji je Vrnjačka Banja prešla od svog osnivanja, ona se danas može svrstati u red relativno privredno razvijenih opština. Njena osnovna privredna grana je turizam. Turizam sam po sebi oduvek iziskuje paralelno postojanje i razvijenost i drugih privrednih grana, s obzirom na potrebe turista tokom boravka u turističkom mestu.
Tako je turizam temelj celokupne privrede Vrnjačke Banje, na kojem počiva razvoj svih ostalih privrednih grana opštine. Oslanjanjući se pre svega na potrebe turizma, u Vrnjačkoj Banji razvili su se vremenomi poljoprivreda, industrija, zanatstvo, građevina, zdravstvo, saobraćaj, obrazovanje, kultura, nauka, informisanje, trgovina, saobraćaj i dr.
Po podacima iz 2005. godine, može se videti da je 13,2 % ukupno aktivnih preduzeća, Raškog okruga, bilo aktivno u Vrnjačkoj Banji. Te godine u lečilištu je poslovalo 281 preduzeća, od čega je 248 bilo u privatnoj svojini, 18 u društvenoj svojini, dok su preostala preduzeća bila u mešovitoj svojini. Učestvovanje Vrnjačke Banje u narodnom dohotku, Raškog okruga kojem pripada , 2009. godine, poslednje godine iz koje raspolažemo zvaničnim rezultatima, je iznosilo 15 %.
Zanimljiva je informacija da kada su u pitanju privredni rast i razvoj, najveći uticaj na benefit opštine, imala su i imaju trgovinska i prerađivačka preduzeća. Ova preduzeća danas zapošljavaju ukupno 55.5%, od broja ukupno zaposlenih lica u Vrnjačkoj Banji i raspolažu sa 38 % sredstava. Trgovinska i prerađivačka preduzeća zajedno ostvaruju 70,5 % od ukupnog prihoda, 78,4 % dobiti i 98,7 % prihoda iz izvoza.
U periodu od 2000. godine do 2005. godine, stopa zaposlenosti u Vrnjačkoj Banji zabeležila je rast, od čak duplo više zaposlenih krajem tog perioda nego na njegovom početku. Sumirano, broj zaposlenih po godinama, u Vrnjačkoj Banji, izgleda ovako:
– 2000. godina – 4,846 zaposlenih.
– 2002. godina – 7.113 zaposlenih.
– 2003. godina – 7.539 zaposlenih.
– 2004. godina – 8.658 zaposlenih.
– 2005. godina – 8.500 zaposlenih.
Prema podacima iz 2009. godine ukupan broj zaposlenih u Vrnjačkoj Banji iznosi 8568, od čega procentualno, 42,6 % žena.
Klima za privredni razvoj Vrnjačke Banje je povoljna, i to je uslovilo postojanje većeg broja uspešnih firmi, sa tendencijom razvoja i rasta na njenom području. Osim već pomenutih trebalo bi izdvojiti i HTP „Fontanu“, „Interklimu“, „“Orion dugme“ , „Artinjan“, „Metalotitan“, Beli bor“, „Trmka kabl“, „Ekoteh“, „Mabosu“, „Mag – Đorđević“, „Jelu stil“ i „Omegu“. Osim nabrojanih, u banji aktivno rade i mnoge druge pouzdane firme, čija je delatnost proširena i van granica Vrnjačke Banje.
Kada su u pitanju banke, u Vrnjačkoj Banji, zaključno sa 2012. godinom postoje filijale i ekspoziture, sledećih banaka: Banka Intesa, Aik Banka, Agro banka, Credy banka, Eurobank EFG, Komercijalna banka, NLB, Vojvođanska banka, Čačanska banka, Unicredit bank Srbije i Societe Generale bank.
S obzirom na to da je Vrnjačka Banja opština u razvoju i sa privrednim potencijalom, očekuje se dalji razvoj Vrnjačke Banje na polju privrede.