Geografske koordinate Trstenika: 43ᵒ 37′ geografske širine i 21ᵒ geografske dužine
Geografija Trstenika
Opština Trstenik pripada Rasinskom okrugu i zauzima površinu od 448 km², obuhvatajući ukupno 51 naselje, sa približno 50.000 stanovnika. Sam grad Trstenik podignut je na masivnoj steni u čijem podnožju protiče Zapadna Morava, vijugajući svojim nestalnim koritom kroz nedra centralne Srbije. Po Moravi je, uslovno govoreći, grad i dobio ime. Naime, na obali Zapadne Morave tada je u izobilju rasla trska, u predelu oko prvobitnog naselja, zbog čega je ono i prozvano Trstenik.
Između Goča i Gledićkih planina, leži ovaj grad, star više od 7 vekova, uzdižući se na desnoj obali Zapadne Morave i čuvajući u sebi priče stare koliko i neolit.
Sa Vrnjačkom Banjom, Trstenik se graniči na jugozapadu, a od centra jedne do centra druge opštine ima 10 km razdaljine. Od Beograda, Trstenik je udaljen 200 km.
Saobraćaj
Ceo potez koji obuhvata Kraljevo, Vrnjačku Banju, Trstenik i dr. smatra se raskrsnicom puteva centralne Srbije. Geografske odlike podneblja uslovile su ovu činjenicu, a razvijene saobraćajnice koje tuda prolaze, učinile su je opipljivom. Grad se nalazi na magistralnom putu koji spaja Pojate i Kraljevo, na 52 kilometru od priključenja na autoput E75. Od ibarske magistrale, Trstenik je udaljen 31 km, a kroz grad prolazi i železnički krak Stalać – Požega. Jedno od važnih turističkih odlika Trstenika, koje je u sferi saobraćaja je svakako turističko – sportski aerodrom i Aero klub „Trstenik“, koji je od grada udaljen oko 2 km i sa istim povezan autobuskom linijom i taksijem.
Istorija Trstenika
Blagotin i Stragari – arheološki lokaliteti opštine Trstenik, svedoče o tome, da je još čovek iz perioda Neolita (dakle pre oko 8.000 godina), prepoznao potencijal ovog područja, i izabrao ga da se na njemu nastani. Herodot nam piše da uz reku Angnos (Zapadna Morava) leži tribalska ravnica, nasenjena plemenima Tribali. Oni su područje Trstenika naseljavali oko 5- og veka pre nove ere. Arheološki lokalitet Stražba, datira iz vremena Rimljana i jasno nam svedoči o tome kako su Rimljani u ove krajeve, doneli i počeli da uzgajaju vinovu lozu. Rimljani su ove prostore osvojili oko 1. veka nove ere i tada su delom istrebili, delom asimilovali i delom potčinii lokalno stanovništvo, postavši priitom dominantna sila celog podneblja. Nemanjićka srednjovekovna Srbija, svojim župama Levča i Morava, obuhvatala je trstenički kraj, a iz tog i nešto kasnijeg perioda ostali su mnogi manastiri i crkve, među kojima se posebno ističu Ljubostinja i Veluće.
Prvi pisani pomen Trstenika sačuvan nam je u darovnoj povelji manastiru Ravanica iz 1381. godine. Ovom poveljom knez Lazar, svojoj zadužbini poklanja više metoha među kojima je i metoh Trstenik. Ova povelja danas se čuva u bolonjskoj biblioteci.
U prvoj polovini 15. veka, Turci nadiru na ove prstore, osvajaju Kruševac i tada se grade pogranična utvrđenja, među kojima je najpoznatiji Grabovac ili Jerinin grad. Za Jerinin grad vezane su mnoge legende. On je smešten na obali Zapadne Morave, na mestu gde su padine Goča i Gledićkih planina najbliže i oduvek je plenio pažnju kako istraživača tako i običnog naroda. Jerinin grad je od Vrnjačke Banje udaljen svega 5 km, i lako ga je posetiti, a svakako i interesantno.
Godine 1459, Srbija podleže turskom pritisku, a Trstenik postaje drumsko naselje sa posadom čija je dužnost bila obezbeđivanje karavana.
Trstenik koji je postojao za vreme turske vlasti na ovim prostorima, od strane austrijskog obaveštajnog oficira opisan je kao tursko stajalište, mesto za konačište karavana, palanka sa većinskim turskim stanovništvom, smeštena oko 2 km, od današnjeg Trstenika. U 19-om veku uz dozvolu i odobrenje Miloša Obrenovića, gradi se novi Trstenik. Ovaj Trstenik zidan je od 1832. do 1838. godine, a za lokaciju izabrana je desna obala Morave, što je bio dobar izbor s obzirom na to da je taj teren bio pogodan ne samo u tom momentu, već i za budućnost i da je posedovao odlične uslove za dalje topografsko širenje grada.
Od tog trenutka kreće ubrzani razvoj Trstenika. Čaršija se širi i postaje sedište sreza, postepeno obuhvativši sva sela današnje opštine i čak i jedan deo današnje opštine Vrnjačka Banja.
Austrijski inženjer Franc VInter, isti onaj koji je toliko toga uradio za Vrnjačku Banju, osmislio je i u delo sproveo zajedno sa tehničarem Nikolom Pašićem prvi regulacioni plan Trstenika. Sedamdesetih godina 19-og veka, Trstenik već ima sve odlike moderne ondašnje varošice. Gradski trg je popločan, podignut je parni mlin, koji je bio prvo industrijsko postrojenje Trstenika, aktivni su bile pošta, mnoge radionice, crkva, u mehanama je bilo puno i veselo, a pijaca je nalikovala užurbanoj košnici i predstavljala svojevrstan centar gradskih dešavanja. Funkcionisale su i banka i apoteka, i sve u svemu mesto je odisalo živošću i potencijalom.
Do kraja 19-og veka, trgovina Trstenika hvata sve veći zalet. Trgovina sa Levčom i Šumadijom postaje unosna i frekfentna, što za posledicu ima izgradnju čeličnog mosta na Moravi, koji je završen 1899. godine. Sledeće, 1900. godine osveštena je i crkva Svete Trojice, koja i danas neokrnjenim sjajom dominira panoramom Trstenika.
Izgradnja železničke pruge Stalać – Kraljevo 1910. godine, dodatno je pospešila privredu Trstenika koja je zabeležila razdoblje uspona i blagostanja. Ova pruga ne samo da je Trstenik povezala sa velikm brojem srpskih gradova, već mu je omogućila i trgovinu sa Austrijom i drugim evropskim zemljama, pospešujući i olakšavajući izvoz trsteničkih proizvoda u iste.
Po završetku Prvog svetskog rata, Trstenik se modernizuje, trudeći se da ide u korak sa vremenom. Nakon opšte stagnacije izazvane Drugim svetskim ratom, Trstenik ponovo uplovljava u period razvoja i blagostanja. Nagli razvoj inicira osnivanje „Prve petoletke“ – preduzeća koje se uskoro izborilo za poziciju vodeće industrije pneumatike i hidraulike u SFRJ, postavši ujedno i cenjen svetski brend.
Raspad Jugoslavije i 90-e godine, zaustavljaju ovaj prosperitetan period, a industrija i, uopšte, privreda Trstenika jenjavaju čekajući na neka bolja vremena.
Turizam
Trstenik je stari srpski grad, koji u sebi čuva uspomene iz davnina. Ljubitelji istorije mogu obići Trstenik i njegovu okolinu i posetiti ne ostatke različitih stoleća, već milenijuma koji su se smenjivali i novim pričama bogatili Trsteničku istoriju.
Već pomenuti lokaliteti Blagotin i Stragari, čuvaju priče o neolitskom čoveku koji je naseljavao prostor današnje opštine Trstenik, a Rimljani su iza sebe ostavili kastrum Stražbu i, što je još važnije, umetnost uzgajanja vinove loze.
U samom gradu Trsteniku, svakako prošetajte starim jezgrom grada, koje svojim najvećim delom datira sa početka 20-og veka. Ne zaboravite da zastanete pored najstarije, očuvane trsteničke kuće, podignute polovinom 19 – og veka, koja je pripadala uglednom trgovcu i poslaniku Petru Katiću. Ova kuća smatra se jednim od najlepših objekata moravske srbije, a u njenom prizemlju očekuje Vas etno restoran, sa odličnom nacionalnom kuhinjom. Kada je arhitektura u pitanju interesantna je i zgrada nekadašnje O.Š. Sveti Sava, podignuta 1873. godine. Izgrađen na imanju gradske crkve i u njenoj neposrednoj blizini ovaj objekat još je jedan od projekata Franca Vintera, čoveka koji je mnogo učinio kada je u pitanju uređenje Vrnjačke Banje i Trstenika. Ovaj objekat je renoviran i u njemu se danas nalaze prostorije kulturnog centra. Nekadašnji Hotel „Jadran“, danas istoimeni restoran, čini impozantan deo starog jezgra Trstenika, a objekat je podignut 1923. godine. Ne propustite ni trstenički muzej, sa veoma interesantnom i stalno etnografskom postavkom. Na teritoriji opštine Trstenik očekuju Vas manastiri Ljubostinja i Veluće, kao i Crkva Svete Petke na Grabovačkom brdu (po predanju sagrađena tokom 14. veka).
Ljubitelji umetnosti ne bi trebalo da propuste ni Legat zavičajnih umetnika – svojevrsnu riznicu lokalnih stvaraoca.
Ljubitelji seoskog turizma bez razmisljanja bi trebalo da se upuste u avanturu obilaženja trsteničkih sela. Na tom putu očekuje Vas selo Stopanja, čuveni povrtari i praseće pečenje. Selo Veluće poseduje izvore mineralne vode, kao i istoimeni manastir. Dalje će Vas put povesti do sela Ribnik, koje je ime ponelo zbog bogatih ribnjaka, kojima je obilovao taj deo pomoravlja, a u kojima su pecali Nemanjići, Hrebeljanovići, Obrenovići i Karađorđevići. Brezovica je poznata po tradiciji bavljenja seoskim turizmom, pa tu možete predahnuti uz dobru hranu, lov, ribolov, kupanje na bazenu. Kraj obiluje mnogim selima od kojih je svako ukrašeno svojom dozom posebnosti, što je posebna čar koju ćete otkriti upustite li se u avanturu otkrivanja trsteničkih sela.
Od centra Vrnjačke Banje do centra Trstenika ima ukupno 10 km. Saradnja ove dve opštine je izuzetno živa, pa i u samoj Vrnjačkoj Banji, možete dobiti mnoge informacije o Trsteniku. Bila bi šteta da danima budete svega nekoliko kilometara od ovog grada, a ne izdvojite vreme da vidite i osetite makar nešto od njegovih čari.
Da bi Vam olakšali izbor i približili Vas lepoti Trstenika, mi smo Vam odškrinuli tek poneka vrata njegovih lepota, a na Vama je ostalo. Jasno je da samo jednom posetom Vrnjačkoj Banji, ne možete postići da vidite sve što ona sama, ali i njena okolina imaju da Vam pokažu. Možda je to jedan od razloga, zašto se gosti Vrnjačke Banje uvek iznova vraćaju u nju.