Jezero

izvor jezero vrnjacka banja

U Vrnjačkom parku, levo od Vrnjačke reke u maloj udolini, nalazi se izvor Vrnjačke Banje pod imenom „Jezero“. Izvor „Jezero“, nalazi se na polovini puta između izvora „Snežnik“ i „Slatina“. Ovo ime dobio je jer je pronađen pored malog jezera u okviru Vrnjačkog parka, koje je ispitano 1978. godine. Po otkrivanju izvora, na izvorište je postavljena česma, radovi su potom neko vreme stagnirali, da bi bili nastavljeni 1985. godine. Te godine je napravljena još jedna bušotina, na svega desetak metara od prve. Za prvo vreme napravljen je zastakljeni drveni paviljon u okviru kojeg  se nalazila česma, a nova, moderna biveta podignuta je 1989. godine, uz samo jezero. Temperatura izvora „Jezero“  iznosi 26.4 ᵒC, a njegova pH vrednost je 6.7. Izvor „Jezero“, svrstan je u red natrijum – hidrokarbonatnih, ugljenokiselih hipotermi.

Snežnik

izvor sneznik vrnjacka banja

Izvoru „Snežnik“, trebalo je mnogo vremena pre nego što je počeo da se koristi u zdravstvene svrhe. On je otkriven tek krajem 19-og veka, a do 1916. godine uopšte nije korišćen. Tek je te godine, zahvaljujući probuđenom interesovanju jednog austrijskog oficira, izvor očišćen i izvedeni su i radovi na osnovnoj kaptaži (na izvor je postavljena lula). Po završetku prvog svetskog rata i voda sa izvora „Snežnik“ počela je da se upotrebljava u lečilišne svrhe. Nije dugo prošlo pre nego što su prvi korisnici lekovitog izvora „Snežnik“, osetili poboljšanje svog zdravstvenog stanja pa je tako među prvima ozdravila i učiteljica Darinka Čavdarović Telebaković, koje je u znak zahvalnosti 1920. godine uredila izvor „Snežnik“ i na njemu podigla česmu. Zainteresovanost za vode izvora Snežnik je rasla, što je ubrzo uslovilo rekaptažu, zbog povećanih potreba za vodom sa ovog banjskog izvora. Isprva su nad izvorom postavljene bivete sa drvenim nadstrešnicama, a česme su bile ispod nivoa zemlje, pa je bilo nephodno sići do izvora po vodu, a tu su bile i devojke čije je zaduženje bilo dodavanje vode. read more

kopaonik skijanje

Kopaonik

Kopaonik – planina sunca

kopaonik skijanje

Ne postoji stanovnik Srbije koji nikada nije čuo za Kopaonik, planinu oivičenu Ibrom, Sitnicom, Labom, Jošanicom, Kozničkom rekom, Rasinom i Toplicom. Doline ovih reka čine plodne međe duž podnožja Kopaonika, a duboke i strme kotline i klisure, urezale su mnoge reke poput Barske, Lisinske, Brzećke, Ciganske i dr. Samokovska reka, glavna rečna arterija Kopaonika, zajedno sa brojnim drugim rekama i rečicama, bitan je faktor u rasprostranjenosti kako biljnog tako i životinjskog sveta Kopaonika.

Nastao dugim procesom i sastavljen od stena različitog načina nastanka i starosti Kopaonik je karaterističan po raznovrsnoj geološkoj građi, ali i oblicima reljefa koji su dugim nizom godina, stvarale erozije i spiranja. read more

krusevac

Kruševac

krusevac

Geografske koordinate Kruševca:  43ᵒ 58′ severno i 21ᵒ 32′ istočno

Grad Krušavac prostire se na teritoriji od 854 km², obuhvatajući pritom 101 naselje sa ukupno 127.429 stanovnika, prema popisu iz 2011. godine. Urbano gradsko jezgro opštine broji oko 65.000 stanovnika.

Kruševac je stari srpski grad, duge i bogate istorije, nekadašnja srpska prestonica, koja je izrasla u značajan moderni grad današnjice. Od izuzetne je važnosti kako za ceo rasinski okrug, čiji je administrativni, ekonomski , kulturni i obrazovni centar, tako i za celu Srbiju. read more

vino zupa aleksandrovac

Župa

vino zupa aleksandrovac

Istorija vinogradarstva na prostoru Srbije

Na teritoriju Srbije umetnost gajenja vinove loze doneli su Rimljani. Rimski car Domencijan (69-96 n.e.) uveo je monopol na vinovu lozu kojim je zabranio svima, osim rimskim vinogradarima, da sade kvalitetnu vinovu lozu. U Sirmijumu su pronađene amfore, koje bez sumnje svedoče o dovozu vina. Monopol koji je uveo Domencijan, ukinuo je car Marko Aurelije Prob, koji je rođen u Sirmijumu, rimskom carskom gradu na teritoriji današnjeg Srema (Sremska Mitrovica). Prob je na padinama planine Alma Monsa  (Fruška Gora) počeo da gaji vinovu lozu, zbog čega se početak vinogradarstva u Srbiji vezuje za njegovo ime.

Sami Srbi gajenjem vinove loze, bave se više od 1000 godina. Početke nalazimo još u 8. i 9. veku, a u doba Nemanjića, vinogradarstvo je veoma rašireno kao privredna grana. Car Dušan mnogo je cenio vinogradarstvo, a i sam je posedovao prostrane vinograde i veliki dvorski vinski podrum nedaleko od Prizrena. Interesantan je podatak da se u njegovo vreme iz vinskih podruma u Velikoj Hoči, vino keramičkim vodovodom dužine 25 km, dopremalo sve do carskih podruma u njegovoj prestonici Pizrenu. read more

opstine trstenik

Trstenik

opstine trstenik

Geografske koordinate Trstenika: 43ᵒ 37′ geografske širine i 21ᵒ geografske dužine

Geografija Trstenika

Opština Trstenik pripada Rasinskom okrugu i zauzima površinu od 448 km², obuhvatajući ukupno 51 naselje, sa približno 50.000 stanovnika. Sam grad Trstenik podignut je na masivnoj steni u čijem podnožju protiče Zapadna Morava, vijugajući svojim nestalnim koritom kroz nedra centralne Srbije. Po Moravi je, uslovno govoreći, grad i dobio ime. Naime, na obali Zapadne Morave tada je u izobilju rasla trska, u predelu oko prvobitnog naselja, zbog čega je ono i prozvano Trstenik.

Između Goča i Gledićkih planina, leži ovaj grad, star više od 7 vekova, uzdižući se na desnoj obali Zapadne Morave i čuvajući u sebi priče stare koliko i neolit. read more

Kraljevo

trg kraljevo

Kraljevo
Geografske koordinate Kraljeva : 43ᵒ 43′ geografske širine i 20ᵒ 41′ geografske dužine

Geografija Kraljeva
Kraljevo je grad centralne Srbije, smešten uz gornji tok reke Ibar i deo srednjeg toka Zapadne Morave. Kraljevo je svojevrsna raskrsnica vodenih i kopnenih puteva centralne Srbije. Zapadno Moravska oblast čiji je Kraljevo deo, pružila mu je mnoge prirodne i privredne mogućnosti od vitalnog značaja za razvoj grada. Okolne kotlinske ravni i doline su izuzetno plodne i pogodne za ratarsku, livadsko – stočarsku i povrtarsku proizvodnju. Okolna brda i pobrđa prekrivena su gustim šumama i pogodna su za planinsko stočarstvo. Kraj je bogat i nalazištima ruda, hidroenergetskim potencijalom, a burna istorija čitavog tog podneblja izvor je mnogih turističkih atrakcija.
Ušuškan između planinskih masiva Starog Vlaha, Šumadije i Kopaonika, Kraljevo je grad izgrađen na jednoj od najvažnijih saobraćajnih raskrsnica centralne Srbije. Od glavnog grada Srbije, Beograda, Kraljevo je udaljeno 180 km, a osim sa Beogradom, Kraljevo je saobraćajnicama odlično povezano sa svim većim gradovima Srbije.
Prosečna nadmorska visina Kraljeva iznosi 206 m. read more

aero klub trstenik

Panoramsko razgledanje avionom

aero klub trstenik

U organizaciji Aero kluba „Trstenik“, gosti Vrnjački Banje, mogu je doživeti na jedan prilično neuobičajen način : iz vazduha. Mali sportski avioni tipa Pajper sa tri (+1) sedišta, podićiće Vas visoko iznad banje i povesti Vas u nezaboravnu vožnju. Sa aero klubom iz Trstenika preletećete nepregledne vinograde, razgledati planinske vence i obližnje gradove iz perspektive iz koje, i onima koji su u banji odrasli, Vrnjačka Banja i njena okolina izgledaju drugačije.
Turističko – sportski aerodrom i Aero klub „Trstenik“, poznati su po redovnoj organizaciji panoramskih letova, a u njihovoj ponudi nalazi se i razgledanje Vrnjačke Banje i njene šire okoline, Trstenika, Kraljeva, Mataruške Banje, manastira Veluće, Ljubostinja, Žiča, Sveta Petka i drugih. „Pajper“ avioni koje ovaj klub koristi lete do Jadrana do severa Srbije. Aero klub „Trstenik“ u svojoj ponudi osim panoramskih letova ima i: read more

morava reke

Zapadna Morava

morava reke

Zapadna Morava, koja spajanjem sa Južnom Moravom čini Veliku Moravu, dugačka je svojim tokom kroz centralnu Srbiju čitavih 308 km. Nastaje u polju Tašti, spajanjem Golijske Moravice i Đetinje, istočno od Požege. Svojim tokom ova gorostasna reka razdvaja južnu od šumadijske Srbije, prolazeći na svom putu između mnogih planina, regija i podregija. Vijugajući između Goča i Gledićkih planina, Zapadna Morava je sused Vrnjačke Banje i sela koja pripadaju njenoj opštini (Vrnjci, Podunavci, Novo Selo…).
Stari Rimljani Zapadnu Moravu nazivali su Brongus, a poreklo imena koje mi danas koristimo – Morava – ostaje nam nepoznanica, mada je potvrđeno da je slovenskog porekla. Jedna od predpostavki povezuje slovensku mitologiju, sa imenom Morava, upoređujući ga i povezujući sa staroslovenskom boginjom Moranom. Ovakva ideja svakako je podkrepljena činjenicama. Morana je bila simbol zle i opake žene, koja je ljudima pritiskala grudi i tako ih sprečavala da dišu. Iako Zapadna Morava, nije smtrana „zlom“ rekom, zna se da je oduvek bila hirovita, te da su njena česta izlivanja, nanosila mnoge štete i probleme stanovništvu. read more

goc

Goč

goc

Goč, planina kopaoničkog masiva, koja se uzdiže u zaleđini Vrnjačke Banje, jedna je od najomiljenijih izletničkih destinacija, kako samih Vrnjčana tako i mnogih njihovih gostiju. Ova planina prekrivena gusto zbijenim stablima, dobrim svojim delom pripada opštini Vrnjačka Banja i jedan je od njenih najlepših ukrasa.
Na Goču se nalazi ski staza na kojoj zimi skijaju gosti Vrnjačke Banje, tu je i jezero Selište, staza zdravlja, brojni ribnjaci i seoska gazdinstva, kao i još mnogo toga u čemu možete uživati i čime možete obogatiti svoj boravak u Vrnjačkoj Banji.
Od banje do vrha Goča potrebno je između 30 i 40 minuta motornim vozilima. Ako ste voljni da vidite što više od Goča, naša topla preporuka je da do njega dođete takozvanim starim putem, a da se vratite novim. Stari put do Goča je u solidnom stanju, put je uzak, a krajolik kojim Vas vodi obiluje netaknutom lepotom. Kada preko Sunčanog brega izađete iz banje, a uspon odpočne, prećićete polako u banjsko lovište „Borjak“. Put vas, između visokih stabala, uspinjući se serpentinama vodi do samog vrha. U nekim od seoceta na vrhu možete saznati više o lepotama Goča, a ljubazni domaćini rado će Vas uputiti do željene destinacije. read more