dom zdravlja vrnjacka banja

Dom zdravlja Dr Nikola Džamić

dom zdravlja vrnjacka banja

 Istorija

Vrnjački dom zdravlja, Dom zdravlja Dr Nikola Džamić, postoji od 1962. godine, kada je poslovao pod nazivom Prirodno lečilište za lečenje bolesnika primenom prirodnih faktora lečenja. Otvoren je nakon donesenog  Rešenja Narodnog odbora Opštine Vrnjačka Banja o osnivanju.

Četiri godine nakon osnivanja, dakle 1966. godine, prvobitna firma, preimenovana je u „Lečilište „Vrnjačka Banja“- Vrnjačka Banja, a radno područje ustanove prošireno je,sa isključivo prirodnih metoda lečenja, na kompletnu zdravstvenu zaštitu građana sa teritorije opštine Vrnjačka Banja. Ova promena registrovana je kod Okružnog kragujevačkog suda, u predmetu zavednemo pod oznakom Us-396/66. read more

lekovita voda vrnjacka banja

Zdravstvena primena vrnjačkih mineralnih voda

lekovita voda vrnjacka banja

U okviru navedenih indikacija za lečenje u Vrnjačkoj Banji, njene mineralne vode koriste se u medicinskim  terapijama i tretmanima i to:

–          doziranim pijenjem, po savetu lekara

–          ispiranjem žučnih puteva preko sondi, posle operacije žučne kese

–          inhaliranjem toplom, mineralnom vodom

–          kupanjem u toploj mineralnoj vodi

–          primenom preko klizmi kod bolesti debelog creva

–          vaginalnim orošavanjem

–          ispiranjem očiju, kod hroničnog oboljenja oka read more

lekovite vode vrnjacka banja

Klasifikacija vrnjačkih mineralnih voda

lekovite vode vrnjacka banja

Organoleptičke osobine (boja i mutnoća) mineralne vode, mineralizacija, ph vrednost, sadržaj ugljen – dioksida, hemijski sastav i temperatura pomažu nam da bliže opišemo izvorsku mineralnu vodu. Na osnovu navedenih parametra može se zaključiti da je:

– Voda sa izvorišta  „Topla voda“ bezbojna, prozračna, natrijum hidrokarbonantna, slabo mineralizovana, slabo kisele pH vrednosti, kao i da je uopštenije gledajući u pitanju slabo kisela homeoterma temperature 36.6 ᵒC.

– Voda sa izvora „Snežnik“ je prozračna, žućkasta, natrijum, kalcijum, magnezijum hidrokarbonatna, slabo mineralizovana, slabo kisele pH vrednosti, slabo kisela i hladna. read more

Jezero

izvor jezero vrnjacka banja

U Vrnjačkom parku, levo od Vrnjačke reke u maloj udolini, nalazi se izvor Vrnjačke Banje pod imenom „Jezero“. Izvor „Jezero“, nalazi se na polovini puta između izvora „Snežnik“ i „Slatina“. Ovo ime dobio je jer je pronađen pored malog jezera u okviru Vrnjačkog parka, koje je ispitano 1978. godine. Po otkrivanju izvora, na izvorište je postavljena česma, radovi su potom neko vreme stagnirali, da bi bili nastavljeni 1985. godine. Te godine je napravljena još jedna bušotina, na svega desetak metara od prve. Za prvo vreme napravljen je zastakljeni drveni paviljon u okviru kojeg  se nalazila česma, a nova, moderna biveta podignuta je 1989. godine, uz samo jezero. Temperatura izvora „Jezero“  iznosi 26.4 ᵒC, a njegova pH vrednost je 6.7. Izvor „Jezero“, svrstan je u red natrijum – hidrokarbonatnih, ugljenokiselih hipotermi.

lekoviti izvor slatina vrnjacka banja

Slatina

lekoviti izvor slatina vrnjacka banja

Kao i za „Snežnik“ i za izvor „Slatina“ se zna od kraja 19-og veka, mada je kaptaža urađena više od 3 decenije kasnije. Na izvorište je tek 1923. godine postavljena lula, a rekaptaža je izvedena 1937. godine, kada je nad česmom izgrađen paviljon. Ovaj paviljon je vodu dobijao sa izvora koji je tada nazivan „Lula“, dok se u zidu paviljona nalazio još jedan izvor pod imenom „Zid“. Izvor „Slatina nije dodatno istraživan u jene su bušotine, a naredne četiri decenije da bi 1978. godine počeli istražni radovi. Postavljene su bušotine, kojima su otkrivene nove mineralne vode. Ove vode 1984. godine su cevovodima usmerene do starog bunara, u kojem se mešaju ističući na tri različite česme u novoizgrađenoj biveti.

Izvor „Slatina“ spada u red alkalnih, ugljenokiselih, zemnoalkalnih, hladnih mineralnih voda. Temperatura „Slatine“ iznosi 14.3 ᵒC, dok njegova pH vrednost 6.1.

Snežnik

izvor sneznik vrnjacka banja

Izvoru „Snežnik“, trebalo je mnogo vremena pre nego što je počeo da se koristi u zdravstvene svrhe. On je otkriven tek krajem 19-og veka, a do 1916. godine uopšte nije korišćen. Tek je te godine, zahvaljujući probuđenom interesovanju jednog austrijskog oficira, izvor očišćen i izvedeni su i radovi na osnovnoj kaptaži (na izvor je postavljena lula). Po završetku prvog svetskog rata i voda sa izvora „Snežnik“ počela je da se upotrebljava u lečilišne svrhe. Nije dugo prošlo pre nego što su prvi korisnici lekovitog izvora „Snežnik“, osetili poboljšanje svog zdravstvenog stanja pa je tako među prvima ozdravila i učiteljica Darinka Čavdarović Telebaković, koje je u znak zahvalnosti 1920. godine uredila izvor „Snežnik“ i na njemu podigla česmu. Zainteresovanost za vode izvora Snežnik je rasla, što je ubrzo uslovilo rekaptažu, zbog povećanih potreba za vodom sa ovog banjskog izvora. Isprva su nad izvorom postavljene bivete sa drvenim nadstrešnicama, a česme su bile ispod nivoa zemlje, pa je bilo nephodno sići do izvora po vodu, a tu su bile i devojke čije je zaduženje bilo dodavanje vode. read more

Topla voda

topla voda vrnjacka banja

Topla voda je najstariji Vrnjački izvor koji je korišćen još u praistoriji, a zatim i u periodu rimske vladavine nad ovim prostorima, dakle između prvog i četvrtog veka nove ere. Iako nam nije poznat intezitet korišćenja vrnjačkih mineralnih voda udoba turske vladavine, predanje kaže da ih Turci jesu koristili, ali da su ih sami meštani zatrpali kako bi presekli zainteresovanost Turaka za banju i tako se rešili zuluma i kuluka. Prema legendi izvor je ponovo otkriven u 19-om veku kada se pijući vodu sa njega izlečio bolesni konj vrnjačkog paroha Hadži Jeftimija Popovića. Ono što se pouzdano zna jeste da je zalaganjem Kneza Miloša da se ispitaju svojstva srpskih voda, 1835. godine urađena prva hemijska analiza vode sa Toplog izvora. Analize je izvršio baron Žigmund Herder i ustanovio visok mineralni kvalitet, svrstavajući termomineralnu vodu Vrnjačke Banje u rang sa svetski poznatim banjama kao što su češke Karlove Vari. Kada je u drugoj polovini 19-og veka u Vrnjačkoj Banji osnovano „Osnovatelno fundatorsko društvo kiselo vruće vode u Vrnjcima“ usledile su nove kaptaže izvora, a 1883 izgrađen je i Kursalon. Nastavlja se banjski razvoj, pa se 1892. na teritoriji Vrnjačke Banje pojavljuje i prvo zidano kupatilo, a posle kaptaža izvedenih 1924. godine, zidaju se paviljon sa centralnim izvorom i poklon kralja Aleksandra Karađorđevića Vrnjačkoj Banji  –  termomineralno kupatilo. Godine 1975. podignuta je i nova biveta Toplog izvora, što je poslednja veća fizička  promena na njemu. read more

Vrnjački izvori

rimski bunar izvor vrnjacka banja

Lokacija

Na teritoriji opštine Vrnjačka Banja do danas je nađeno 7 izvora termomineralnih voda, od kojih je 6 na prostoru samog lečilišta, a jedan u okviru opštine. Mineralni izvor Topla voda, nalazi se u Vrnjačkom Parku, kod Rimskog izvora, dakle u centralnom banjskom jezgru. Izvor Snežnik nalazi se nešto dalje u zoni Vrnjačke reke, dok je izvor Slatina smešten u zoni Lipovačke reke. Izvor Jezero je, poput Tople vode, smešten u banjskom parku na sredini puta između izvora Snežnik i Slatina, a Beli izvor se nalazi u neposrednoj blizini ušća Lipovačkog potoka u Lipovačku reku. Izvor Borjak nalazi se na 700 metara uzvodno uz Vrnjačku reku, od izvora Snežnik., Vrnjačko vrelo je smešteno na okvirno pola puta magistralom, između Kraljeva i Kruševca. Četiri od postojećih sedam izvora koriste se za različite vidove balneoloških terapija termomineralnim  vodama i to: Topla voda, Snežnik, Slatina i Jezereo, dok se voda sa dva izvora, zbog svojih karakteristika flašira kao stona mineralna voda ( voda Vrnjci, sa izvora Vrnjačko vrelo i Topla voda).

Lekovite mineralne vode

mineralne lekovite vode vrnjacka banja

Mineralne vode od davnina se koriste u raznovrsnim zdravstvenim, preventivnim i rehabilitacionim terapijama. Karakteristike mineralne vode, blagotvorno utiču na ljudski organizam, podstiču opuštanje, regeneraciju i pozitivno deluju na širok spektar različitih oboljenja.

Šta je to što mineralnu vodu, zapravo čini mineralnom? Svakako minerali, tačnije 1 gram ili više rastvorenih mineralnih materija po litru vode.  U mineralne vode ubrajaju se i određeni tipovi sa manje od jednog grama rastvorenih minerala po litru, ali su te vode obogaćene povećanim sadržajem gasova. To su takozvane gasne vode, koje se najčešće flaširaju i piju. read more

hotel merkur specijalna bolnica vrnjacka banja

Specijalna bolnica za rehabilitaciju „Merkur“

hotel merkur specijalna bolnica vrnjacka banja

Specijalna bolnica „Merkur“ je vodeća zdravstvena institucija u Vrnjačkoj Banji i jedan od najsavremenijih medicinskih centara u čitavoj Srbiji. Kao specijlaizovana bolnica, Merkur pruža vrhunske zdravstvene usluge u dijagnostikovanju, prevenciji, lečenju i rehabilitaciji oboljenja ograna za varenje, dijabetesa i oboljenja na koštano-zglobnom aparatu. Bolnica ima 9 specijlalističkih i 4 subspecijalističke ordinacije u kojima radi ukupno 35 lekara specijalista i subspecijalista. Osim toga, u bolnici radi i više lekara opšte prakse i oko 100 zdravstvenih radnika. Pored profesionalnog medicinskog osoblja, kvalitetu zdravstvenih usluga značajna doprinos daje i najmodernija medicinska tehnologija i aparati. Od avgusta 2008. godine, kao prva ustanova ne samo u Srbiji, već i u čitavoj jugoistočnoj Evropi, bolnica Merkur vrši i edukaciju osoba obolelih od dijabetesa koji su na insulinskoj terapiji. Edukativne aktivnosti se finansiraju sredstvima Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, a predavanja traju ukupno 5 dana. Svi vrnjački izvori čija voda se koristi u balneološke svrhe spadaju u nadležnost bolnice Merkur. Takođe, Merkur nudi i brojne velnes i spa sadržaje koji su na raspolaganju gostima u okviru velnes, akva, peloid i fitnes centra. U svojim smeštajnim objektima Merkur godišnje primi više od 20.000 gostiju. Ugostiteljstvo, administracija i tehničke službe zapošljavaju oko 150 radnika. Najzad, Specijalna bolnica Merkur je u zadnjih 10 godina osvojila i više od 50 kako domaćih, tako i međunarodnih nagrada i priznanja u oblasti medicine i zdravstvenog turizma. read more